Pojačajte svoj prirodni imunitet danas - za bolje sutra
U poslednjih nekoliko dana sve više stručnjaka upozorava da ne zaboravimo jačati svoj imunitet. Nositelj imuniteta je naš imunološki sistem. Imunološki sistem čine koštana srž, timus, slezena, limfni čvorovi i krajnici.
Naš imuni sistem- bele krvne ćelije (leukociti) odrađuju neverovatan posao u borbi protiv raznih bolesti koje uzorkuju razni mikroorganizmi: virusi, bakterije, gljivice, paraziti. Imuni sistem se bori i protiv hemijskih toksina i vlastitih promenjenih tumorskih ćelija. Imuni sistem je neophodan za život. Svaka osoba ima drugačiji imunitet, ali zajedničko je svima da imunitet tokom godina postaje snažniji, jer smo u toku odrastanja bili izloženi širokom spektru patogenih organizama i tako stekli imunitet na određene strane mikroorganizme. Tako razlikujemo urođeni imunitet s kojim smo rođeni i stečeni imunitet koji stičemo starenjem tokom godina života ili na primer vakcinisanjem.
U određenim razdobljima u godini, posebno u hladnijim danima imunitet „izgubi svoju snagu“ i postanemo prehlađeni i bolesni.
Zimi su česte virusne i bakterijske infekcije. Jedan od uzroka je smanjena vlažnost prostorija u kojima boravimo, kao posledica grejanja prostorija. Sluznica nosa se zbog nedostatka vlažnog vazduha osuši što ima za rezultat razvoj virusa u respiratornom sistemu.
Svi ljudi pre ili posle podlegnu prehladi ili gripi. Prehlada i gripa su infekcije respiratornih puteva. Razlike između njih su vrlo male.
Prehlada se razvija postupno, a gripa nastaje naglo. Simptomi prehlade su začepljen nos, grlobolja, kašljanje, kihanje. Simptomi gripe su temperatura, grlobolja, bol u mišićima i jak umor.
Gripa može dovesti i do teških komplikacija kao što su bronhitis i upala pluća. Vreme oporavka nakon svih virusnih infekcija zavisi od efikasnosti našeg imunog sistema.
Postoji li način kako pojačati svoj urođeni prirodni imunitet i prevenirati bolesti? Naučno je dokazano da mnogi faktori poput ishrane, fizičke aktivnosti, sna, stresnih situacija mogu uticati na imunitet. Da bi imunitet pravilno funkcionisao potrebno da svi navedeni faktori budu u ravnoteži.
Vitamini A, C i D i minerali – cink imaju veliku ulogu u pravilnom funkcionisanju imunog sistema.
Vitamin C ili askorbinska kiselina jedan je od najsnažnijih antioksidansa. Aktivacijom enzima u ćelijama imuniteta povećava otpornost organizma na razne infekcije. Tokom prehlade potrebe za vitaminom C se povećavaju, posebno prilikom povišene telesne temperature. Vitamin C skraćuje trajanje prehlade i ublažava njene simptome. Organizam ga ne može sam sintetizirati i stoga ga je potrebno uneti putem hrane i dodataka ishrani. Naučno je dokazano da vitamin C pomaže u jačanju kapilara, učestvuje u sintezi kolagena, povećava apsorpciju gvožđa, štiti od nastanka raka, kardiovaskularnih bolesti, sprečava nastanak staračke mrene, ublažava simptome alergija i astme. Dnevne potrebe za vitaminom C iznose minimalno 75mg, dok kod pušača iznose 200mg, a u lečenju nekih bolesti i više. Kako bi zadovoljili potrebe za vitaminom C tokom celog dana preporuka je odabrati dodatke ishrani koji se postupno otpuštaju u naš organizam, a dodatno su obogaćeni s biofavonoidima iz prirodnog izvora. Udeo vitamina C u proizvodima kreće se od 75mg pa sve do 1000mg, a tako su prilagođeni životnoj dobi, potrebama i stanjima organizma.
Vitamin D smanjuje rizik od razvoja respiratornih bolesti. Aktivira T-ćelije koje napadaju tumorske ćelije. Podstiče delovanje makrofaga koji se bore protiv patogenih mikroorganizama. U toku leta potrebe za vitaminom D u velikoj meri zadovoljene su prilikom izlaganja sunčevoj svetlosti. Ipak, mnogi se ljudi, posebno u toku zime premalo izlažu suncu. Osnovna funkcija vitamina D je da pomaže apsorpciju kalcijuma u organizmu. Sposobnost proizvodnje vitamina D s godinama se smanjuje, a pomanjkanje vitamina D česta je pojava kod mladih osoba, što se ispoljava u brojnim autoimunim bolestima organizma kao znak pada imuniteta i niskog nivoa vitamina D. Preporučena dnevna količina vitamina D iznosi 10µg. Prirodni oblik vitamina D koji se najbrže apsorbira je vitamin D3 ili kolekalciferol. U dodatku ishrani D-drop vitamin D3 dolazi u kombinaciji s masnim kiselinama, što je važno iz razloga jer vitamin D pripada vitaminima topljivim u mastima.
Cink podstiče delovanje fagocita koji uništavaju viruse i pomažu u zaustavljanju prehlade, gripe i drugih zaraznih bolesti. Svaka naša ćelija treba cink, jer je neophodan za pravilnu funkciju enzima. Pomaže u lečenju raznih infekcija, hroničnih bolesti, reumatoidnog artritisa i smanjenog rada štitne žlezde. Uobičajena doza je 15mg jedanput na dan, jedan sat pre ili dva sata nakon obroka. Najbolja aposrpcija i blag učinak na želudac postiže se ako je cink u obliku citrata, glicinata, kelata ili aspartata.
Brojne biljke i začini koriste se u podizanju imuniteta u tradicionalnoj medicini već vekovima. Neki od njih su kurkuma, đumbir, beli luk, papar, origano, rudbekija (Echinacea), cvet zove, klinčići, grejp, menta, kamilica.
Prirodni antibiotik je i Para Protex koji ima snažno antibakterijsko, antivirusno i antifugalno delovanje. U sastavu sadrži ekstrakt semenki grejpa, ulje oraha i klinčića, beli luk, mirtu, taheebo prah, crveni jasmin, ekstrakt žutike i prah semena mirisne lobode.
Saveti za jačanje imuniteta:
- Odabir namirnica visoke nutritivne vrednosti (voća, povrća, ribe, orašastih plodova i sušenog voća)
- Unos biljnih preparata i multivitaminskih dodataka ishrani
- Konzumiranje probiotika
- Dovoljni unos vode (detoksikacija)
- Redovno pranje ruku
- Upotreba ovlaživača vazduha
- Prestanak pušenja
- Redovno vežbanje
- Održavanje prijateljskih odnosa (izuzev u slučaju pandemije)
- Dovoljno sna i odmora od stresnih situacija
Uzimanje preparata multivitamina, multiminerala i biljnih preparata u toku cele godine, a posebno u toku zime ojačaće Vaš imuni sistem i tako vam pomoći u odbrani od bolesti.
Autor:
Željka Horvat, mag. nutricionizma i nauke o hrani
Literatura:
- Vitamin C and Immune Function - Carr AC, Maggini S. Nutrients. 2017 Nov 3;9(11).
- Vitamin D and the Immune System - Aranow C. J Investig Med. 2011;59(6):881–886.
- Clinical, immunological, anti-inflammatory and antioxidant roles of zinc - Prasad AS. Exp Gerontol. 2008 May;43(5):370-7. Epub 2007 Nov 1.